Bayanya odokotela beFrance’

Ezake zadla ubhedu kumdlalo wenguqu uSamule Eto’o lo  badla amahabula ngodokotela beFrance abafuna ukusebenzisa umuthi wokwelapha iCovid-19 kuzizalwane zase-Africa.

Odokotela ababili laba balombono wokuthi ebantwini be-Africa yikho lapho abangathola impumela ngomuthi wabo we-BCG, abakholelwa ukuthi uyaliqethula igcikwane leCoronavirus, elidume ngokuthi Covid-19.

Ngokuzwa lelo, uEto’o loDrogba bathe imcabango lenkulumo ezinje zilihlazo.

“Akuzwisiseki ukuthi ngensuku zalamuhla siqhubeka sivumele okunje. Phansi ngenkulumo ezehlukanisa abantu ngombala, ezilihlazo, ” kutsho uDrogba.

Ingqwele yebhola lase-Ivory Coast le ithe inkokheli zeAfrica kumele zisukumele phezulu.

“Ncedisani ukuvikela impilo lokwenqabela ukumemetheka kwegcikwane leli. Tshiyani ukucabanga ukusebenzisa njengeziqgili. Yibulema lobu! ” kutsho kumdlalo obeyinsika yokukhula kwebhola leAfrica kuminyaka elitshumi edluleyo.

Samule Eto’o

Umdlali lo icebise ababusi bamazwe eAfrica ukuthi bengagoqi izandla bevumela isiga esinje.

Loba odokotela laba uCamile Locht lo Jean-Paul Mira sebexolisile ngenkulumo abaziveza kumabonakude waseFrance, izizalwane zeAfrica zithe lokhu kuzimpawu zokuthi inengi labelungu ikakhulu kwele-Europe lisathathela iAfrica phansi.

Lomdlali wase-Senegal uDemba Ba onguye oqale ukukhonona ngene kuTwitter wabatshela.

“Amakhiwa acabanga ukuthi yiwo aphezulu. Lapha yindawo egcwele ubandlululo okokuthi seluyimfanelo.”

UEto’o uthe odokotela beFrance laba kumele bazi ukuthi iAfrica asiyondawo yokudlalela.

Igcikwane leli laqhamuka eChina kodwa ngesikhathi esifitshane seliqubule yonke indawo. Umdlali webhola umhlaba wonke umisiwe, kungaziwa ukuthi inkundla zizavulwa Nini.

Related Posts

Ubotshwa elamathani amabili embanje

KUBOTSHWE indoda eleminyaka engu-58 ngemva kokuba itholakale ilembanje ezilesilinganiso esingaba ngamathani amabili kwenye itruck stop eseSoutherton, eHarare ngoLwesibili. UTapson Ndou ongumtshayeli wezimota ezinkulu ubotshwe kulandela ukuncwetshwa kwamapholisa indlebe abikelwe ukuba…

Bekusinwa kudedelwana kusuku lukaBulawayo

Nkosilathi Sibanda IDOLOBHO lakoBulawayo ngoMvulo beligcwele injabulo nanko inengi labantu liphume ngobunengi emigwaqweni ukuzonanza iBulawayo Day. Umkhosi lo ubuthakazelela iminyaka engu-132 yalelidolobho. Umkhosi uqale ngombukiso we-parade le-carnival emigwaqweni esenzikini yedolobho…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×