COMMENT: Yamukela lokho oyikho khona

AKULAMZALI opha umntanakhe izinto abona ukuthi azimfaneli kumbe azimlingananga. Abazali banika abantwababo lokho ababona kubafanele, ngeke umzali aphe umntwana okuzamenza abe yinhlekisa kwabanye abantwana, akwenzakali lokho.

Kungakho lathi njengabantu siphila emhlabeni uMdali ngeke asiphe okungasifanelanga, lo lalo uphiwa okumlingeneyo, kulesizatho kungani wena uphiwe okungafani lokomunye. Umuntu angasoli lokho akuphiweyo, ngoba yikho okumlingeneyo.

Lezinsuku nxa uhamba unanzelela ukuthi abesifazana abanengi sebebomvu, okubizwa ngokuthi ngama-yellow bone ngolimi lwakulezinsuku. Kuyamangalisa ukuthi abazinsundu ama-black beauty ayekhona asaya ngaphi. Kuzwisa ubuhlungu ukuthi ufica umuntu esemhlophe usuze ubona lemithambo okumele ivalwe lijwabu lethu elinsundu ngoba abantu befuna ukuba ‘‘bahle’’.

Asazi ukuthi abantu bakusolani ukuba mnyama lokhu ngoba ngaphandle kokugcoba ukuthi babebomvu abanye banatha amaphilisi kukanti abanye sebehamba kubodokotela ukuthi bayebasubula ijwabu elinsundu abalalo ukuze babe bomvu.

Umuntu lomuntu kumele amukele lokho ayikho khona, asibunjwanga safanana bakithi, yena owathi ukubamhlophe yikho ukubamuhle ngubani? Yebo bayabathanda obaba omama ababomvu kodwa-ke akutsho ukuthi obomvu ungcono kulonsundu.

Bakhona futhi obaba abangabathandiyo omama abangama-yellow bone. Abafani obaba, bakhona abathanda omama abansundu, ngeke kwenzeke ukuthi obaba bonke bagijimele ababomvu.

Ngaphandle kokuba omama benza lokhu befuna ukukhanga abesilisa, kubalulekile ukuba bazi ukuba ukusebenzisa amaphilisi kunye lamafutha okuhluba umbala kuyingozi ngoba mhla uswela imali yokuthenga lawo mafutha kuzakwenzakalani. Angithi abanye bacina behlubeka izikhumba njengenyoka. Ngubani-ke osezafuna umuntu onjalo?

Yena owathi intombi enhle ngebomvu ngubani, lawo ma-yellow bone adume kangaka. Mthwakazi, singabantu abansundu, asizigqajeni ngobunsundu bethu, asizigqajeni ngesikhumba sethu lesi esihle esibukekayo.

Okunye njalo kubikwa ukuthi umuntu osehlube ijwabu lakhe lomdabuko kubanzima ukuthi angalimala kungozi ezehlukeneyo athungwe ngoba ijwabu aselalo lingaqinanga.

Singagijimisi imithi yokuza le yabantu abafuna ukwenza imali kuphela befaka impilo zabantu engozini.

Singagijimisi ukuhuga abesilisa siphazamisa ubuhle bethu esibuphiwe nguNkulunkulu njalo sifaka lempilo zethu engozini. Umuntu kutsho uyabe sesola ukuthi uNkulunkulu umdale njani, usolani we muntu, bonga lokho odalwe waba yikhona, ubonge lempilo oyiphiweyo, hatshi ukugijimisana lobuhle bokuzenzela, obuzakwenza usale uyinunu ucine subalekelwa ngabantu.

Bomama, singazifaki emikhuhlaneni ngenxa yokufuna ukuhuga abantu besilisa, abafani lababantu, bathanda okwehlukeneyo, kungakho kuqakathekile ukuthi umuntu ngomuntu amukele lokho ayikho khona, kulesizathu kungani uNkulunkulu wakudala njalo.

Related Posts

Father ordered to pay US$100 monthly maintenance for 15-year-old

Sharon Jiyamwa Herald Reporter THE Harare Civil Court has ordered a man to pay US$100 per months in maintenance for his 15-year-old child after rejecting his offer of US$20. The…

Zimbabwes rural industrialisation drive is gathering pace

Patrick Chitumba, [email protected] MIDLANDS Province is emerging as a front-runner in the Government’s rural industrialisation programme, with 216 business units already completed as the Second Republic pushes to anchor economic…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×