Babotshwa njalonje abazingela okungekho emthethweni

Ncekwenhle Ncube
SEZITSHABALELE inyamazana zeganga epulazini le Debshani eFort Rixon ngabazingeli abazingela okungekho emthethweni osokubangele ukuthi abanengi babo babotshwe bayebolela ejele.

Kubikwa kusukela ekuqaleni kwawonalo umnyaka amapholisa alinda ipulazi likaMnumzana Open Heimer encedisana lakaHulumende asuka eFort Rixon sebevule amacala adlula amatshumi amabili abantu abazingela okungekho emthethweni.

Intatheli le ibikelwe ukuthi inyamazana ezizingelwa kakhulu kule indawo zigoqela indlovu, ubhejane ngoba befuna impondo kanti njalo amabhalabhala, impala lempunzi ziyazingelwa ngoba befuna inyama.

Omunye wabalinda epulazini leli uMnumzana Muzomkhulu Mpofu uchazele iphephandaba ukuthi amasela la ajayele ukuzingela ngempelansonto nxa bona bephumula abanye besezinkonzweni. Ubuye njalo wathi laba abazingela ngembhobho kukhanya ngabantu abalolwazi kakhulu ngenyamazana lokusebenzisa imibhobho le.

Uthe kulabanye asebesebenzisa izibane ukuzingela izinyamazana zeganga lezi. Kukhanya bazingela ebusuku ngokuhlaba inyamazana ngezibane okwenza ziphandlwe kube sekusiba lula ukuthi izikhothamathe zizibambe.

“Banengi abazingeli abasebenzisa imibhobho njalo bakhanya balolwazi ngobusela babo. Abanengi babo bazingela ngezikhathi siphumula ngempelasonto. Okunye esikunanzelelayo yikuthi kukhanya basebenzelana labanye abantu phakathi abazinhloli zabo.

“Noma kunjalo sesibophe abanengi njalo silokhe siqhubekela phambili sibabopha ukuze sivikele imvelo yethu,” kuchaza uMnu Mpofu.

UMnumzana William Chimbewu okhokhela abalinda lindawo uthe kukhanya abantu abazingela lapha ngabanye ababengamapholisa lamasotsha.

“Abantu abazingelayo lapha ngabalolwazi ngemibhobho njalo batshaya bahle bebaleke. Abahamba ngezimota batshaya indlovu lamadube. Kunzima ukuthi sibabambe ngoba bayabe behamba ngezimota.

“Sicela amapholisa asincedise kakhulu ekulwiseni izigebengu lezi eziqeda inyamazana zeganga.”

Ababona ngezokuvikela inyamazana zasendle baxwayise umthwakazi ukuthi babikele amapholisa nxa bengabona abantu abathengisa inyama yezinyamazana zasendle noma labo abaziwayo ukuthi bayazingela.

Babuye njalo bathi labo abatholakala bedala amacala okuzingela izinyamazana bazajeziswa ngokusemthethweni.

 

Related Posts

Is the Personal Benefit Rule about ‘Any Amendment’ or ‘An Amendment to a Term Limit Provision’?

An Intimate Reading of Subsections (1) and (7) of Section 328 of the Constitution of Zimbabwe (2013) By Nomuzikayise Ngwenya This piece is confined to one question, a question of…

Abangu-769 abakhubazekileyo baqeqetshwa kweze-ICT

Sukulwenkosi Dube-Matutu ABANTU abakhubazekileyo abangu-769 sebeqeqetshwe kuzifundo ze-Information and Communication Technology (ICT) ngenhloso yokubenza babe yingxenye yomhlaba osebenzisa ubuchwephetshe. Ukuqeqetshwa lokhu kuqhutshwa yiPostal and Telecommunications Regulatory Authority of Zimbabwe (POTRAZ)…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×