Fuyani inhlanzi zilenzuzo

Thokozile Mbedzi
INHLANGANISO ye-Agricultural Research and Innovation Development Directorate isikhuthaza abalimi kundawana zonke zelizwe ukuthi bakhuthathele uhlelo lokufuya inhlanzi ngoba zilenzuzo enhle nxa sebezithengisa.

Ekhuluma lentatheli kaMthunywa uClemetain  Zvavhahera onguResearch officer eHenderson Institute  ekhuluma eseTrade Fair kuviki ephelileyo uthe uzulu kathathele phezulu uhlelo lokufuya inhlanzi ngoba zilomkambo omuhle.

“Uzulu kathathele phezulu uhlelo lokufuya inhlanzi ngoba zilomkambo omuhle njalo zilungele imuli. Inhlanzi ziqala ukuvunwa sezilenyanga eziyisithupha kusiya kweziyisikhombisa.

“Ngokunjalo abalimi bakhululekile ukuxhumana lathi nxa bedinga izifundo ngohlelo lolu.
‘Sikhona ukubaphathisa ngazozonke indlela; ngobuchwepheshe obujulileyo kanye langezinye indlela ukuze bathole isivuno esihle njalo bathole lemkambo.

“Abalimi siyabaphathisa ngezifundo abafisa ukubazazi mayela lokuba bafuye inhlanzi njengendlela yokubathuthukisa.

“Okunye njalo esilakho yikubazisa ngalokho abangakudinga ekufuyeni kwabo inhlanzi lalakho abangakuthenga ukuze benelise ukufuya inhlanzi lendawo abangazithenga kuzo.

“Umlimi kumele ngaso sonke isikhathi ananzelele ukuba kulomoya esiwuphefumulayo echibini lakhe lenhlanzi ngoba zingawuswela inhlanzi kaziphili kuhle njalo angalahlekelwa.

“Lokhu kubonakala ngenhlanzi sezindenda phezulu kwamanzi kungakho kumele umlimi athele amanzi amatsha echibini lakhe ukuze umoya odingwa zinhlanzi ubekhona.

“Ukudla kwazo kumele ziphiwe ngokuba zona zingakananai kule-starter, i-grower le-finisher konke lokhu abafuyi balakho ukuphathiswa ukuba bangakuthola ngaphi njalo bakunike njani inhlanzi  zabo,” kuphetha uMnu Zvavahera.

Related Posts

Ubotshwa elamathani amabili embanje

KUBOTSHWE indoda eleminyaka engu-58 ngemva kokuba itholakale ilembanje ezilesilinganiso esingaba ngamathani amabili kwenye itruck stop eseSoutherton, eHarare ngoLwesibili. UTapson Ndou ongumtshayeli wezimota ezinkulu ubotshwe kulandela ukuncwetshwa kwamapholisa indlebe abikelwe ukuba…

Bekusinwa kudedelwana kusuku lukaBulawayo

Nkosilathi Sibanda IDOLOBHO lakoBulawayo ngoMvulo beligcwele injabulo nanko inengi labantu liphume ngobunengi emigwaqweni ukuzonanza iBulawayo Day. Umkhosi lo ubuthakazelela iminyaka engu-132 yalelidolobho. Umkhosi uqale ngombukiso we-parade le-carnival emigwaqweni esenzikini yedolobho…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×