Sihamba ngomthambo womcebo weNdebele

ISIKITHI
Ugwalo lulotshwe nguJ Sibanda
Ugwalo ludindwe yiCollege Press

Ngaphansi kwale indikimba siqala ngokuxoxa ngenkomo zelifa. Lezi inkomo okuthiwa ngezelifa kuthiwa ngezomufi. Inkomo lezo zabelwa abantwana bomufi ekudluleni kombuyiso. Nxa sesisondele isikhathi sokwabiwa kwelifa, abadala abalusendo lwalelokhaya bahlanganisa amakhanda ngodaba lolo.

Kuyikubonisana ngendlalifa yalelokhaya ngempahla etshiywe ngumufi lokuthi ingabiwa njani.
Bakhangelisa njalo ukuba abafelokazi benda beyisimo bani.

Umdlunkulu omdala ngokwenda uyayizala indlalifa nxa wenda eyintombi egcweleyo, wagcwaliswa ngenkomo, endelane lamamitha wodwa, engendelananga lomuntu, ingqabutho ingazalwanga engxenye.

Lapho okwehlule endlini enkulu kukhangelwa kwezinye izindlu zilandelwa ngobudala bazo. Ngemva kokubonisana, kukhethwa omdala phakathi kwabo kube nguye okuyaphuma ngaye ukukhuluma. Lapho kuthiwa omdala kutshiwo omdala ngokuzalwa kwalelokhaya hatshi ngokweminyaka.

Kukhethwa onguye osesele ebadaleni balowo muzi. Kungaba ngomunye wabafowabo bakayise womufi kumbe kube ngumfowabo wakhe umufi. Akwenzakali ukuthi kusweleke umuntu wokwaba ilifa ngoba zinengi izindlu umuntu azalwa kuzo.

Ngohlelo lwesiko inengi lenkomo zelifa liphiwa indlalifa. Abanye abantwana bomufi bazuza inani eliphansi kulokhu kusehla ngobudala babo. Nxa umufi efe ezele amankazana wodwa indlalifa kuba yintombi endala.

Inyembezi zikababa yinkomo yelifa ephiwa abangabantwana abangamankazana. Nxa kungelankomo baphiwa imbuzi. Isimiso esikhona yikuba bazakwehlukaniselana ingazala.

Inkomo yamadlozi yinkomo enduna ebekwa umzali womuntu osewabhubhayo. Ngaleso sizatho iphiwa inhlonipho yomuntu embekiweyo. Njengenkomo eyabe isiludondolo lwekhaya (insika yempilo yalelokhaya) iyakhulunyelwa njengoba nje kungabikwa kumbe kukhalazwe kubaba wekhaya.

Inkomo yamadlozi kuthanda ibe yinkomo emnyama tshu umzimba wonke. Kuyenzakala nxa kusweleke inkomo emnyama kubhaxiswe enkomeni engomunye umbala. Mhla izuzakele emnyama kuyabuyiselwa kuyo.

Anduba ibekwe inkomo yamadlozi kuqala ngomthethelo. Emthethelweni onjengalo kubikwa ukudla okulungiselelwe abadala inhlupho eziyabe zikhona ekhaya kanye lesiqokoqela sendaba ukuba mhlalokho uyise sembeka enkomeni ethile.

Sekusukwa lapho umthimba wabadala uqonda esibayeni ukhokhelwe ngomdala wabo. Omdala otshiwoyo ngomdala ngokuzalwa kulolosendo. Ukhokhela ethwele utshwala ngesiphungo. Esibayeni kufikwa kungenwe kuyemiwa kuyo inkomo ekhethiweyo. Othwele inkezo ufika akhulume, ngesikhathi sinye eyithela ngotshwala emqamba ngegama lowo asebethembela kuwo. Uqhubeka ethethela njengalokho akwenze ekhaya.

Related Posts

Ziyawa eGwanda

Abaculi beSouth Africa, amaQ Twins, sebefikile kuleli ngemva kokuphuthelwa luhambo lwabo lokuqala ngenxa yokulahleka kwamaphasipoti abo. Amawele la, afike elizweni ehamba lomculi odume ngengoma ethi “Uyoncengwa Ngunyoko”, uMafikizolo, njalo bonke…

Konke sekumi ngomumo kuBulawayo Arts Festival

Langalakhe Mabena KONKE sekumi ngomumo kumcimbi wezomculo oweKings and Queens Concert ozaqhutshwa ngaphansi kweBulawayo Arts Festival (BAF) mhlaka 4 Nhlangula. Umcimbi lo uxhaswa yikhansili yedolobho lakoBulawayo njalo uyingxenye yemcimbi yokuthakazelela…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×