Sikumbuzo Dabengwa
Siyahlangana njalo kusifundo sethu esiphathisana khona ngamasu okwakha ubuntu ngolimi oluqondileyo. Kule iviki sihlose ukuba sizifundise ukunanzelela izenzo zethu ezingelabuntu njalo ezifaka abanye engxakini. Ekukhulumeni kanye lekwenzeni yikho lapho okuvela khona ubuntu bethu.
Asibaleni sixoxe ngezehlakalo ezilandelayo.
a) Ungumfundi obhalayo ovunyelweyo ukuba uhambe esikolo uyebhala imihloliso ngesikhathi sobhubhane lweKhovidi. Uyananzelela ukuba abanye abafundi abalandeli iziqondiso eziphiweyo ukuze kuvikeleke uzulu kulo umkhuhlane. Abanengi babo abagqoki kuhle izayeke lezi ezivikela uluntu ekuhabuleni lekumemethekiseni lumkhuhlane. Batshiya amakhala kanye lomlomo phandle nje, bona bephakathi kwabantu.
Inkulumo elandelayo ingavela ekuzameni ukuphathisa ekubaqondiseni lababafundi.
I. Bangane izayeke azigqokwe kuhle, zivale amakhala lomlomo, ubhubhane luyabulala aludlali.
II. Kanti izayeke lezi ngezokuvala izilevu zenu na? Igcikwane alilazi ngiyabona bobhoyi.
III. Bafowethu, nxa singagqoki kuhle izayeke, sifaka izihlobo zethu labanye abantu engozini yokubaphathela sibathelele lumkhuhlane, asilandeleni izixwayiso, sigqoke izayeke kuhle ukuze siphephe kulolubhubhane lweKhorona
IV. Lizakhaba ibhakede bafana bami nxa izayeke lizigqoka kanje
Kunkulumo engaphezulu
I. Hlela izimpendulo zakho uqala ngelobuntu uze uyecina ngoyibona ingabumbekanga kuhle emagameni.
II. Kwabaxwayiswayo bangezwa mizwa bani kumumo munye ngamunye?
b) Sihlangana logogo lomzukulu ekhaya. Pho umzukulu akejwayelanga impilo yekhaya. Ukuyakukha amanzi, ukuya ekweluseni, emasimini kanye lokuyadingela ugogo inkuni ngenqola lokunye nje okwenziwa egumeni. Ukhathele umfana. Nangu-ke ugogo selibekezela ilanga ebiza umzukulu ethi kacentacente ngemva kwendlu esanda kuvalela izinkomo. Mamo yasuka indaba.
Yiyiphi inkulumo elobuntu angayitsho lumfana ugogo asale enanzelela ukuba udinga ukuphumula?
I. Kanti lapha ekhaya gogo akuphunyulwa, uphumula ngokulala? Mina sengidiniwe.
II. Mina ngakithi abasithumi imisebenzi yonke le! Lapha usebenza njengobabhemi.
III. Kulungile gogo imisebenzi yekhaya ayipheli qotho, idinga umuntu azimisele ngoba minengi.
IV. Yebo gogo, phela lamhlanje izinkomo bezilahlekele phetsheya kukaTshangane, sihambe inyawo zaze zafutha sithandwa sami.
V. Kulungile ngizwile. (Ebopha ubuso ngokudangala.)
1. Kunkulumo yinye ngayinye letha imizwa engafikela ugogo ngomzukulu wakhe amthumayo.
Asihlanganeni kwelizayo bafundi, sifundisane ukuletha izinkulumo ezilobuntu zonke izikhathi, lanxa selekwe yibunzima.




