Ulimi lomumo…UKUZIPHATHA KOMUNTU

Sikhumbuzo Dabengwa
Siyahlangana njalo bafundi kule iviki lapho esihlolisisa khona udaba lokuba ngumuntu ebantwini ngokwenza izenzo ezilobuntu. Ukuziphatha komuntu ebantwini kuqakathekile kakhulu. Ukuziphatha lokhu kucina kusenza umuntu aphiwe igama elithile ngoba izenzo zakhe zikhomba lokho.

Kuhle-ke ukulalela ukuba abantu basithatha njani ukuze silungise amaphutha esiwenzayo ekuphileni. Umuntu ongalaleliyo izixwayiso ngokunjalo ucina ephiwe ibizo lesimilo leso, okwenza angemukeleki emphakathini. Asikhangeleni okulandelayo.

UMUSA
EsiNtwini siyatsho ukuba umfokazibani bani ulomusa. Sitshoni ngalokhu? Lapha kusuke kuvele emphakathini ukuba lumuntu konke akwenzayo kutshengisa ukuba lothando ebantwini. Ngaphandle kothando lumuntu angaveza umusa ngokuphana. Imvama nxa umuntu ungamcela ulutho akuphe sithi ulomusa, ikakhulu angakwenza amahlandla elandelana.

Uyenelisa ukuba lanxa lololutho oludingayo engelalo azikhathaze ukuze uzuze phose okungavala lesosikhala. Ongelamusa ngoncweba ufudu lubhense njengokutsho kwesaga. Asinanzeleleni zihlobo, sibe ngabantu abalomusa, abathi lanxa besilela ekusizeni kodwa baveze lokhu kusilela ngothando. Sihlangana lakho emphakathini ikanti lasekufundeni kwethu silabo abafundi abalomusa kithi. Bahlezi bejabula njalo nje.

UNYAWO
Nxa umuntu elonyawo uyabe engumuntu ongahlali phansi. Lumuntu kuyamalela ukuhlala ndawonye. Uthanda  ukuhamba,uya le, lale. Nxa engahambanga akezwa kuhle. Nxa ungayamdinga lapho ahlala khona awungeke umthole ngoba uyabe engekho eye kweyinye indawo. Yebo kambe isaga sithi oluzulayo ngolubambayo kodwa zikhona izikhathi umuntu olonyawo adala khona ububi.

Ezikolweni lapha silabo abangabeki isinqe phansi. Umfundi ufikela ukuya le lale edinga ulutho olungatheni kuviyo lakhe lakwamanye amaviyo. Ababalisi bathwele nzima ngabantwana baloluhlobo ngakho akukuhle bafundi, asizameni ukuhlala ndawonye ukuze esikulanda ezikolweni kusiphe inzuzo.

Lekuphileni nje umuntu olonyawo ucina engaphumeleli kuhle emisebenzini yakhe yangekhaya ngoba ehlezi engekho. Lasemisebenzini umuntu olonyawo kasebenzi aphutshe ngoba esethe tshampu wayangale. Omunye acine ethwala lokungayisikho, amanga, ubusela lokunye nje okutshiyeneyo.

UBUVILA
Nxa umuntu kuthiwa ulivila ngumuntu ongafunani lemisebenzi. Yinyoka. Akathandi lapho okusetshenzwa khona. Umuntu lo ulakho ukuba atshelele nje kumisebenzi eyenziwa libanengi kanye lokuqondane laye. Silabo abafundi abanjalo. Abanye bangaphiwa imisebenzi yokuyabhala emakhaya baphenduka bengayenzanga ngenxa yobuvila nje kuphela. Kubi lokhu bafundi njalo ivila lihamba lobuvila lasemisebenzini.

Uthola ukuba lumuntu udonda khona lokuzenwaya owakhe umzimba. Manengi amagama akhomba izimilo zethu kodwa esikukhuthazayo yikuba nxa sizihlolisisa kuhle ukuba sizame ukuguqula lezozenzo ezilobubi. Asixoxeni kwelizayo bafundi.

Related Posts

Ziyawa eGwanda

Abaculi beSouth Africa, amaQ Twins, sebefikile kuleli ngemva kokuphuthelwa luhambo lwabo lokuqala ngenxa yokulahleka kwamaphasipoti abo. Amawele la, afike elizweni ehamba lomculi odume ngengoma ethi “Uyoncengwa Ngunyoko”, uMafikizolo, njalo bonke…

Konke sekumi ngomumo kuBulawayo Arts Festival

Langalakhe Mabena KONKE sekumi ngomumo kumcimbi wezomculo oweKings and Queens Concert ozaqhutshwa ngaphansi kweBulawayo Arts Festival (BAF) mhlaka 4 Nhlangula. Umcimbi lo uxhaswa yikhansili yedolobho lakoBulawayo njalo uyingxenye yemcimbi yokuthakazelela…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×