Bahlolwa ingculazi eGame Park

NguSamkelo Tshuma
Inhlanganiso yeMatabebeland Aids Council (MAC) ifinyelele emangweni weDete ngenhloso yokukhuthaza abantu abahlala kulumango ukuthi bahlolwe igazi.
Inhlanganiso le iqhube uhlelo lokufundisa abantu ngomkhuhlane wengculazi kunye lokubahlola igazi ukuze bahlale besazi isimo sabo mayelana lalumkhuhlane.

Ngombiko okhutshwe yinhlanganiso le inani labantu abaphila lomkhuhlane wengculazi liyehla kwezinye indawo zelizwe kukanti udubo lulokhu lusendaweni ezilezisebenzi ezivela kwezinye indawo ezibalisela ama-Game Park.

Ngeviki ephelileyo iMAC iqhube uhlelo lokudingisisa ngamandla isimo segazi lezisebenzi lezakhamizi ezise-Hwange National Park.

Okunye njalo okubangele ukuthi iMAC iqine ngokuhlola igazi kulindawo yikuba abahlali bakulindawo abalalo ithuba lokuthi basuke emsebenzini wabo bahambe kuma-New Start Centre. Okwesibili kwabangelwa yikuthi abantu laba abalazibhedlela eduze lapho abangayathola khona usizo.

Iphephandaba likazulu lixhumane loMnumzana Mbono Ncube omunye walabo abaqhuba loluhlelo wachaza ukuthi abantu laba abasegcekeni lenyamazana bayaludinga usizo kodwa abaluzuzi.

“Izisebenzi zakulindawo azilitholi ithuba lokuyahlolwa igazi ngesikhathi. Ngaphandle kwalokhu, iMAC lezinye ingatsha ezisebenza kwezempilakahle zikubone kufanele ukuthi zifinyelele kulindawo ukuze kwehliswe inani labantu ababanjwa belegcikwane leHIV.”

Uqhubeke phambili wakhuluma ngokuthi olunye uhlupho ilizwe elibhekane lalo ngolokuthi inani labobaba abahlolwa igazi liphansi.

“Kuyimvama ukuthi obaba badedele emuva nxa kusiza kwezokuhlolwa igazi. Esikubone eHwange National Park kuyathokozisa ngoba obaba baphume ngobunengi babo bazohlolwa.

“Kuhlolwe abantu abangu-138, obaba bengu 54, omama kwabuya abangu-56. Labo abatshadileyo behlala bonke bebengu 28. ICD4 count yona ihlolwe kwabayitshiya galolunye,” nguMnu Ncube lo.

I-MAC yenze loluhlelo ihlangene logatsha lokugcinwa kwenyamazana zasendle iNational Parks and Wildlife Authority.

UMnu Ncube uqhubeke wathi bakhankasela njalo ukuvikelwa komkhuhlane wemvukuzane yesibeletho kubomama lokwazisa obaba ukuthi bayesokwa ngoba kungeyinye indlela yokuzivikela kugcikwane leHIV.

“Lezi zindawo ezinzima ukufinyelela kungakho-ke sikubone kulicebo elihle ukuthi sibalande ngoba esibhedlela abangeke benelise ukuthi bathole lonke usizo abalufunayo.

Related Posts

Ubotshwa elamathani amabili embanje

KUBOTSHWE indoda eleminyaka engu-58 ngemva kokuba itholakale ilembanje ezilesilinganiso esingaba ngamathani amabili kwenye itruck stop eseSoutherton, eHarare ngoLwesibili. UTapson Ndou ongumtshayeli wezimota ezinkulu ubotshwe kulandela ukuncwetshwa kwamapholisa indlebe abikelwe ukuba…

Bekusinwa kudedelwana kusuku lukaBulawayo

Nkosilathi Sibanda IDOLOBHO lakoBulawayo ngoMvulo beligcwele injabulo nanko inengi labantu liphume ngobunengi emigwaqweni ukuzonanza iBulawayo Day. Umkhosi lo ubuthakazelela iminyaka engu-132 yalelidolobho. Umkhosi uqale ngombukiso we-parade le-carnival emigwaqweni esenzikini yedolobho…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×