Yintatheli kaMthunywa
ZISELE zikhakhamele izakhamizi zeRunguje eNkayi kulandela ukuzwa ukuba ixhegu ebelithengisa uchago esigabeni ligcina leyonkomo esiphaleni ukuze ibhizimusi le ikhule.Isiga lesi sivele emavikini amabili adlulileyo lapho isigaba seRunguje ebesidinge owafawafa ukuba bazonhlanza lokulungisa okuhluphayo esigabeni.
UEleck Ndlovu oleminyaka yokuzalwa engu-86 ohlala ngaphansi kukasobhuku uVictor Moyo esigabeni lesi utholakale elethole leli esiphaleni sakhe.
Kubikwa uMnu Ndlovu ubesenga uchago etholeni leli athengisele izakhamizi, uMthunywa ukuzwile lokhu.
Kuzwakale ukuba lelothole belilombala omhlophe lomnyama kodwa belingakaze libonakale phandle njalo belisidla, linathe esiphaleni lingaphumi phandle.
UMthunywa uphuthume wayawela kuleyondawo ukuze azwisise kakuhle ngodaba lolu lapho afike wakhulumisana lesinye isakhamuzi, uMnumzana Longiwe Moyo obike ukuba owafawafa bakhupha izinto ezinengi ebantwini ezesabisayo kodwa inkomo le yiyo eyabaqeda amandla.
“Ngabamba owangaphansi ngakhakhamala ngisizwa kuthiwa kulomuntu ogcina inkomo yochago esiphaleni, uyisengela khona ayihlali lezinye njalo idlela khonapho ayiphumi. Baveza obala ukuba uchago ebesihlala siluthenga belusengwa etholeni leli.
“Owafawafa laba bathi bekucaca ukuba ukuyigcina kwakhe esiphaleni bekuyidlela yokukhulisa ibhizimusi yakhe njalo esebenzisa imithi etshiyeneyo ukuthi bahlale bethenga uchago kuye,” kulandisa umnu Moyo.
UMthunywa uzwe ukuba inkomo le ibiyisimo senkomo nxa abantu beyikhangele ngamehlo kodwa yona kungayisiyo kuyinyamazana emlethela uchago aluthengisele abantu abatshele ukuthi uchago lolu uluwoda eWillowvale yena esenga esiphaleni.
Intatheli ibuye yaxhumana lomunye oziveze ngokuthi ngugogo uMaDube yena ochaze ukuthi lokhu engakuqondisisi akubonayo kukhitshwa esiphaleni sikaNdlovu.
“Mina ngabona ithole elilamabalabala amhlophe othi ulikhangele uzibonele inkomo lezo ezigcinwayo okuthiwa ngezochago likhitshwa lapho okuhlala khona amabele.
“Bakubeka obala ukuba inkomo le ibingumuthi wokuqinisa ibhizimusi lokuthi ikhule njalo abantu baphambane egumeni leli bezothenga uchago malanga onke.”
Iphephandaba likazulu likhulumisane lesinye isakhamuzi ebesijayele ukuthenga uchago koNdlovu, uBekithemba Sithole oveze ukuthi uchago lolu belungaswelakali yiloba yisiphi isikhathi.
“Umuzi kaNdlovu ubuvele suyisitolo salo uchago ngoba nsukuzonke besithenga khona njalo belungapheli,” kulandisa uMnu Sithole.
UMthunywa uxhumane lalowo ocatshangelwa ukuba nguye obegcina inkomo esiphaleni uMnu Ndlovu yena ovumileyo ukuthi wahamba kubowafawafa.
“Mina ngahamba kubaphurofethi laba ngisiyadinga usizo kodwa abakukhupha kimi angikuzwisisi bakhupha inyoka okwathiwa ngekamakhelwane ayisiyo yami. Lina likuzwe ngobani okwenkomo egcinwa esiphaleni? Khonapha kimi hatshi akukho lokhu, uchago ngangiluthengisa kodwa khathesi angisaluthengisi ngoba izakhamuzi zalapha zalibha amathole ami afa ngahle ngekela ukuthengisa.
“Bengingaluwodi bengisenga ezami inkomo ngithengise. Izinto ezatshiswayo ezakhitshwa kimi ngangicele ukuba zingatshiswa lezinye ukuze ngenelise ukuthatha umlotha ngiyelungisa kutsha kumngane wami ongusiyazi omkhulu ukuze lokhu okwaphumayo okuthiwa ngilala ngiqamele umhambaphansi kubuyele kumnikazi,” kulandisa uMnu Ndlovu.
Uqhubekele phambili eveza ukuthi owafawafa laba bamnceda kakhulu njalo lokhe ebadinga ukuba baphenduke.
“Abantu laba abangincedayo ngokukhipha lokulungisa umuzi wami ngababonga nge$300 njalo khathesi umzimba sungcono bengihlala ngiphathekile njalo lokhe ngisabadinga ukuthi bazolungisa futhi,” kuphetha uMnu Ndlovu.




