Ukudla izithelo kakhulu kungaba yingozi kwabaletshukela

YILOBA abantu abanengi bezitshela ukuthi ukuphathwa yisifo setshukela kudinga ukuthi udle ukudla okulempilo kakhulu kuhlanganisa lezithelo ukuze umzimba uhlale ulamandla, kodwa futhi zikhona izithelo ezingaba yingozi emzimbeni nxa uzidla ngokweqile.

Lokho kutshiwo ngabenhlanganiso ezimeleyo i-Affinity Health, bexwayisa abantu abalalesi sifo ngokuthi yiloba kumqoka ukuthi baziphathe kuhle futhi badle ukudla okulempilo ukusiza ukuthi baphile, kodwa kumele bagweme ukudla okuthile okulempilo ngoba ukukudla mawala kungaba lomthelela omubi egazini lasemzimbeni.

Bathe lokho kwenzeka ngokuthi kulezithelo ezile-fructose, okulitshukela elitholakala kuzo, lokungabonakala sengathi ulempilo kulotshukela ojwayelekile, kodwa nxa usudle leso sithelo, umzimba uwuphendule uwenze ube yi-glucose lokho okungenza ukuthi kulabo bantu abalesifo setshukela, likhwele kakhulu izinga letshukela egazini. Ezinye zezithelo okumele unciphise kuzo nxa ulesifo setshukela:

1. Ibhanana: Lesi sithelo sile-15g wetshukela ojwayelekile. Ukusidla kakhulu kuguqula istatshi emzimbeni, kwenze sibe litshukela yingakho abantu abalesifo setshukela kumele bawadle kancane, bese bewuthaka nezithelo ezinempilo lezingelawo amafutha ukugwema ingozi.

2. Amagrebhisi: Inkomishi yamagrebhisi ile-23g yetshukela ojwayelekile le-1g ye-fibre, okwenza kube lula ukuhalela ukuwadla ngokweqile. Kwabaletshukela kumele bawadle kancane, futhi bawathake nokudla okulempilo okungaba yi-cheese loba amazambane ukusiza ukubulala itshukela ekuwo.

3. Imengo: Yona ile-45g yetshukela, okusho ukuthi yisilinganiso esingangama-teaspoon amathathu. Lobe ilempilo kodwa kumele ingadliwa kakhulu ukugwema itshukela elikuyo.

4. Uphayinaphulu: Ucezu olulodwa lwephayinaphulu lulesilinganiso setshukela esifika ku-10,6g le-fibre eyi-1,2g.

Lokho kungaholela ekutheni kwenyuke isilinganiso se-glucose emzimbeni nxa uwudla ngokweqile, ngakho ukuze ugweme lokho — nawo ungawuthaka lamazambane loba i-yoghurt ukusiza ukunciphisa itshukela ekuyo.

Ayisizo zonke izithelo eziletshukela eningi lamafutha angaba yingozi egazini. Zikhona ezidingeka kakhulu nezisiza umzimba ukubuyisa amandla.
Ezinye zazo yilezi:

l Ama-berry okungaba aba-strawberry, blueberry nama-rasberries.

l Ama-aphula namagonandoda.

l Amakotopeya

l Amagwava.

Ukwazi ukumelana lesifo setshukela akutsho ukuthi wekele ukudla izithelo, kodwa kutsho ukuthi kumele unanzelele indlela othaka ngayo ukudla okudlayo, yindlela okudla ngayo nezikhathi odla ngazo ukugwema ukuzigwaza ngowakho ngento ebingagwemeka.

Isolezwe

Related Posts

UMongameli uMnangagwa uqeqetsha abafundi beNUST abangu-2 570

Yintatheli kaMthunywa KUME konke koBulawayo, kwaba yinjabulo mgoLwesihlanu kuqhutshwa umbuthano wokwetheswa kwezicoco zemfundo kubafundi beyunivesithi ye-National University of Science and Technology. Abafundi abangu-2 570 baphiwe incwadi zabo zokuqeda izifundo nguMongameli…

Iminyaka emithathu ejele, bezama ukubulala isisebenzi

  Nkosilathi Sibanda KULAMADODA amabili akoBulawayo agwetshelwe ukuyahlala ejele iminyaka emithathu kulandela ukuzama ukubulala enye indoda abasebenza layo. Lokhu kuvele ngesikhathi uNjabulo Mpofu (31) owelokitshini leMabuthweni lo Clinton Mlilo (27)…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *