UMBONO: Sonke silomlandu wokuvikela ingozi zomgwaqo

ABANTU kumbe izinyamazana zifa njalonje ngenxa yezingozi zemigwaqo. Nxa sekwenzakale ingozi kakho ovumayo ukuba uphambanisile. Omunye lomunye usola omunye esenzela ukuba angadliwa licala.

Lokhu akulunganga ngoba leyongozi iyabe ivele yenzakele ngakho kuyabe kumele kube leqhinga lokuvikela izingozi esikhathini esizayo ukwenzela ukuba abantu bengafi mahlayana nje.

NgoLwesine kuviki edluleyo kulomtshova ongqikilane leloli esiqintini seDzandura koSeke eHarare lapho okufe khona abantu abalitshumi lanhlanu phakathi kwabo kulabantwana.

Esinye isihambi esalimalayo esasikulo umtshova satshiywa ngumntakadadewabo kwathi sona kunye lomntanaso salimala sibikele intatheli ukuthi ingozi le ibangelwe ngumgwaqo omubi.

Isihambi lesi lanxa sithe abakhokheli kumele babone ukuba imigwaqo iyalungiswa ukuze ingabangeli njalo ukufa kwabantu, kungumbono waleliphephandaba njalo ukuthi zikhona njalo ezinye ingozi ezibangelwa ngabatshayeli bezimota ngenxa yokungananzeleli emigwaqweni.

Izikhathi ezinengi amaphephandaba ahlala equkethe indaba zezingozi zemigwaqo mihla yonke, okuyikho okutshengisa ukuba izingozi lezi sezitshabalalise uluntu.

Ekubhaheni kwezingozi lezi, kulezizatho ezinengi ezandise ukuba yimbangela yalezingozi. Abanye babasole umtshayeli, abanye basole isimo semigwaqo,  abanye basole amapholisa kukanti abanye basola yona imota ngokwayo. Kanti vele olecala ngubani?

Kanengi nxa isenzakele ingozi, akekho owuvumayo kalula umlandu. Abantu bajikelana inyoka ephilayo, bakhombane ngeminwe ngoba engekho ofuna ukuthwala umlandu nxa sekuthe kwenzeka isehlakalo sengozi.

Abanye bavele banyamalale, umuntu angene phansi njengomswenya.

Ukulwa lokuphikelana lokhu akusizi ndawo Zulu omuhle.

Abanye abantu kungakhulunywa ngembangela zezingozi kungani kusolwa iqembu akulo, okungaba ngelabatshayeli, amapholisa kumbe laba abasizana labatshayeli, umuntu uvele avuke ubhova angene ngenhliziyo, akuthathe kube sengathi kutshiwo yena uqobo. Sekunjalo laye asole omunye, omunye laye awedlulisele phambili umlandu.

Eqinisweni akula lapho esingaya khona njengesizwe nxa abantu bephoselana inyoka edabeni oluqakatheke  njengalolu. Bekumele abantu bakithi babonisane ngokuzotha langokuthobeka ukuze kulwiswane laloluhlupho.

Kuqakathekile ukuthi uzulu ananzelele ukuthi ingozi zonke zibangelwa ngusathane. Nguye lusathane njalo obuye athele umoya wokuxokozela lokusolana ebantwini yena abesecatsha ngabathile labathile.

Ngalokhu-ke uzulu kumele abambisane ekulwisaneni lalezingozi. Ilo lalo aziphe umlandu wokudala umahluko.

Abagadi, amapholisa labatshayeli kabasebenzelane bahloniphane njalo.

Related Posts

IBosso ibonga abasekeli

Nkosilathi Sibanda IQEMBU leHighlanders selibonge bonke abasekeli balo abahambe eGweru ukuyakhuza iqembu kumdlalo walo leTelOne ngoMgqibelo. Kumbiko okhitshwe liqembu ngoMvulo ekuseni, iBosso ithe uthando lwabasekeli kaluqhubeke, njalo lukhuthaza abadlali, abaqeqetshi…

Kulimele abangu-20 kungozi yomgwaqo eMahatshula

  Raymond Jaravaza ABANTU abangu-20 balimele ngemva kokungena kungozi yomtshova lenye imota eyenzakale emgwaqweni omkhulu osuka koBulawayo usiya eHarare, eMahatshula ngoMvulo ekuseni. Umqondisi weBulawayo Fire Brigade, uMnumzana Mhlangano Moyo uthe…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×