Listen Ndlovu
KULOMFUNDI weLupane State University oleminyaka yokuzalwa engu-25 owenza izimanga ngokufuya inkukhu kulandela ukwenza izifundo lezi nyakenye.
Umfundi lo, uThabiso Ndhlovu, ofuyela inkukhu zakhe eShangani, waqala ukufuya ngomnyaka ka2020 ngemva kokuba enze izifundo ezaqhutshwa yiHamara epulazini leEbenezer Farm eMatopo.
“Ngiqalise ukufuya inkukhu nyakenye ngenyanga kaNhlangula ngemva kokwenza izifundo eEbenezer Farm. Ngigxile ekufuyeni inkukhu zomhlobo wama-sasso.
“Ngaqala ngenkukhu ezingu-500 ngangezelela ngezinye ezingu-700. Lonyaka bengifuya inkukhu ezingu-1 000 ngesikhathi njalo sengikhuphe ama-batch amahlanu,” kulandisa uMnu Ndhlovu.
Uqhubekele phambili esithi okwamenza wakhetha ukuba ngumlimi yikuthi wananzelela ukuba kulenzuzo enhle.
“Ngananzelela ukuba ukulima kungangenza ngifeze isifiso sami sokuba ngusomabhizimusi kungakho ngabona ukuba ukulima kulenzuzo engcono kuleminye imisebenzi, kungakho ngasengiqala ukuphatheka kwezokulima,” kutsho uMnu Ndhlovu.
“Ukufuya inkukhu akusilo hambo olulula kulobunzima obuthile engihlangana labo. Umkambo wenkukhu usugcwele kungakho sicina sihlangana lenhlupho zokuthi inkukhu nxa sokumele ziphume uyazithengisela bani?
“Udubo lolu ngalunqoba ngokubona ukuthi ngithengise inyama yenkukhu kulokuthi ngithengise inkukhu eziphilayo.
Ngabona njalo kungcono ukuthi ngiqale ngokudinga umkambo ngingakafuyi inkukhu zami ukwenzela ukuthi nxa zivuthwa ngazi ukuthi ziqonda ngaphi,” nguNdhlovu lowo.
Uphethe ngokuthi imikhuhlane ehlasela inkukhu layo ilakho ukuphambanisa ibhizimusi leli.
“Inkukhu zilakho ukuhlaselwa yimikhuhlane enjenge Fowl pox ngesikhathi sezulu, i-New castle le E-Coli.
Kuqakathekile ukuthi njengomlimi usebenzisane labalimi abaseduzane lawe ukuze uthole ulwazi ngemithi ongayisebenzisa nxa inkukhu zakho sezihlaselwe yimikhuihlane le.”




