Zibakhalele akade bezingela obhejane

KULINDELEKE ukuthi bavele lamuhla emthethwandaba kamantshi weVryheid abesilisa abathathu abakhalelwe ngamasongo kaSigonyela ngemva kokutholakala lophondo lukabhejane lezibhamu ezimbili ePaulpietersburg, ngoMgqibelo.

Ngokutsho kokhulumela amapholisa eKwaZulu-Natal, uLieutenant Colonel Paul Magwaza, abasolwa abaleminyaka ephakathi kwe-34 le-50 babanjwe ngamapholisa ngosizo lomphakathi lenkampani yabonogada sebecatshe esikhotheni.

UMagwaza uthe ngale kophondo lukabhejane abasolwa abatholakale lalo, babuye batholwa lezibhamu ezingekho emthethweni ezimbili zohlobo lwe-303 le-R5.

Elandisa ngesehlakalo, uthe bekusemathathakusa ngoLwesihlanu ngesikhathi abasolwa abathathu ebebezifihle ubuso ngezifinyo begasela esiqiwini.

“Baxhakathise onogada ababili, bababopha, base bebaphuca isibhamu esincane lesikhulu kunye lamaselula abo,” kutsho uMagwaza.

Uthe babe sebeqhubeka lohambo lwabo lokuyodubula ubhejane, bawunquma uphondo.
“Bathe besamatasa nalobu bugebengu, baphazanyiswa umsindo we-alamu ebelicushiwe. Babaleka endaweni yesigameko, bakhohlwa isibhamu esincane eduze kukabhejane obusufile,” kusho uMagwaza.

Uthe kubikelwe amaphoyisa ngokuphazima kweso ngesigameko, aphendula masinyane.
Uqhube wathi nakuba efice bengasabonwa nangokhalo esiqiwini amaphoyisa, onogada benkampani ezimele benze konke okusemandleni ukubathola.

“Ngosizo lomphakathi abasolwa bagcine beboshwa emva kokubanjwa becashe esikhotheni. Baficwe nesibhamu iR5, i-303 nophondo lukabhejane,” usho kanje.

Udalule ukuthi imoto ebebehamba ngayo ithathwe amaphoyisa.
Uthe abasolwa babekwe icala lokubamba inkunzi behlomile, elokuzingela ubhejane ngokungemthetho nelokutholakala nezibhamu ezingekho emthethweni lezinhlamvu.

ENingizumu Afrika isalokhu iyinkinga indaba yokubulawa kwabobhejane eziqiwini ezehlukeneyo, nokho uhlelo lokususwa kwezimpondo zabo lubukeka luwenza umehluko.

Ngokombiko wabezeMvelo KZN Wildlife, uhlelo lokususwa kwempondo zabobhejane oluqalwe ngo-Mabasa, nyakenye, lwenze omkhulu umehluko.

Ngokocwaningo, ezinyangeni ezine zokuqala zika-2024, bangu-124 obhejane ababulawa kodwa emva kokuqalwa kwalolu hlelo, kubonakale kubakhona umehluko ongu-67 percent. —Isolezwe

Related Posts

Umcimbi wabaculi koBulawayo ngoLwesihlanu

  Nkosilathi Sibanda ABATHANDA umculo lokuzilibazisa koBulawayo bakhangelelwe ukuba lobusuku obukhulu bomculo lapho abaculi ababalisa uBaba Harare, Abigail Mabuza loMzoe 7 abazatshengisa khona ubungcitshi babo kuhlelo lweSummer Splash. Uhlelo lolu…

UKhuzani loDawn Thandeka King bafika koBulawayo ngoLwesihlanu

  Nkosilathi Sibanda loLangalakhe Mabena, beseJoshua Mqabuko Nkomo International Airport UMCULI weMaskandi oweSouth Africa uKhuzani Mpungose lomlingisi odumileyo uDawn Thandeka King bakhangelelwe ukufika koBulawayo ngoLwesihlanu emini. Bobabili balande umkhosi yokukhumbula…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *