Asiphandeni kodwa, singaqili abanye

AMANDEBELE ngabantu ababenanzelela kakhulu okwenzakalayo empilweni zabo. Ngabantu ababethanda izifuyo zabo njalo bethanda lokunanzelela imvelo abahlala kiyo.

Yikho bakunanzelela ukuthi ithendele elihle ngelikhala ligijima. Njengabazingeli abakhulu babekubonile ukuthi ngelihlakaniphileyo ithendele elikhala ligijima kulaleli elithi libona isitha likhale limi ndawonye lize life. Bakufanisa lempilo yomuntu ke lokhu ukuze bakhulisane, bakhane njalo babambane.

Basisebenzisa ke lesisaga ukuxwayisa amavila ukuthi hatshi akumelanga umuntu ahlale phezu kwezandla, akumelanga ukuthi umuntu akhale ethi uyalamba, kasukume aphandele imuli yakhe idle.

Inengi labantu emadolobheni kabasasebenzi ngenxa yokuthi kayikho imisebenzi ngoba amankampani amanengi avalwa ngenxa yomkhonomi welizwe lethu. Inyelane yabantu laba abasemadolobheni abangasebenziyo labanye abasebenzayo kodwa iholo labo lincane baphila ngokuziphandela, bangamathendele akhala egijima.

Yibo lababantu abathengisa amatamatisi emkambo, yibo lababantu abahamba bedobha lokhu lalokhuya bethengisa yibo njalo abaya le lale bedinga okungabaphathisa empilweni kunye lezimuli zabo.

Yiyo njalo linyelane egcwele ezilindweni zabotshova ethengisa iziwiji, ngitsho labantwana besikolo inengi ngamathendele akhala egijima. Kuphunywa esikolo nje kugijinyelwa ezilindweni zamabhasi kuyiwa thengiswa izinto ezitshiyeneyo ngoba elihle ngelikhala ligijima.

Uma bengasakwenzanga lokhu umangoye uyalala eziko, uma eselala eziko akusahlaleki ekhaya. Yibo ke laba abaphenduka imihambuma bexotshwa liphango emakhaya. Yiyo imihambuma eluzulane emadolobheni eminye esiyiziqhwaga ezihamba zithathela abantu ukudla kwabo ezitaladeni. Yibo njalo laba abahlupha abadala emitshoveni bedinga imali.

Loba nje elihle kungelikhala ligijima akhona asephambanisa amanye. Sokulobuqili osobandile ikakhulu endaweni lezi ezokuthengisela. Bakhona njalo abamabhizimusi asebeqila uzulu ngokumthengisela impahla ngentengo eyesabekayo kuthi labo abenelise ukuthenga labo bazidlulisela phambili sezibiza amaqubaquba emali sezithengiswa emgwaqweni.

Abanye njalo ngasebephungula izilinganiso zempahla eyehlukeneyo ubone iphakethe letshukela libhalwe 2kg kodwa ungafaka esilini kuyabe kuyi 1,6kg.

Kambe uzulu aphephele ngaphi nxa wonke umuntu esefuna ukucutha umuntu ovele engelalutho. Inengi labantu izandla zimfitshane ngenxa yokuthi imali labo abazitholayo zincinyane.

Yibo ke laba abantu ababisela ilizwe lethu emuva. Angithi nje uHulumende uyazama ngazo zonke indlela ukulungisa ilizwe lethu kodwa okudanisayo yikuthi bakhona abadonsela nyovane. Laba bantu kanye labanikazi bezitolo yibo kanye okumele bajeziswe ukuze ilizwe lethu lithuthuke.

Abantu kumele bafunde ukuziphandela ngendlela engaqili abanye abantu. Akulamuntu ozondayo uma omunye ezithengisela amatamatisi akhe kodwa kubuhlungu ukubona konke kutholakala emgwaqweni ngentengo ephansi kuleyezitolo. Asikudelela na lokhu?

Ngakho sithi kuhle ukuthi uHulumende azame ukusilungisela okwenzakala ezitaladeni zethu ngoba sekusenyanyisa.

Mhlawumbe abantu sebengakhululeka ukusebenzela kuleli.

Yikho sisithi akusicala ukuziphandela kodwa yonke into kayenziwe ngokusemthethweni.

Related Posts

Is the Personal Benefit Rule about ‘Any Amendment’ or ‘An Amendment to a Term Limit Provision’?

An Intimate Reading of Subsections (1) and (7) of Section 328 of the Constitution of Zimbabwe (2013) By Nomuzikayise Ngwenya This piece is confined to one question, a question of…

Abangu-769 abakhubazekileyo baqeqetshwa kweze-ICT

Sukulwenkosi Dube-Matutu ABANTU abakhubazekileyo abangu-769 sebeqeqetshwe kuzifundo ze-Information and Communication Technology (ICT) ngenhloso yokubenza babe yingxenye yomhlaba osebenzisa ubuchwephetshe. Ukuqeqetshwa lokhu kuqhutshwa yiPostal and Telecommunications Regulatory Authority of Zimbabwe (POTRAZ)…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×