Cornelius Luphahla
ZITHABE zimanzi te izakhamizi zesigabeni seNana kulandela ukuphiwa amabhokisi okufuyela inyosi yinhlanganiso yeForestry Commission ngenhloso yokuthi zithole inzuzo.
Inhlanganiso le inike izakhamizi lezi amabhokisi la ngoLwesihlanu kuviki ephelileyo lapho obekulomkhankaso wokubukisa izihlahla zomkhaya ezahlanyelwa kulesisigaba.
UMlawuli wenhlanganiso yeForestry Commission esabelweni zeMatabeleland North, uMnumzana Darlington Duwa uveze ukuthi okwenze inhlanganiso le yanika izakhamizi lezi amabhokisi la yikuthi zilondoloza izihlahla zomkhaya ezahlanyelwa kule indawo.
“Silokujabula okukhulu ngokwenziwa yizakhamizi zakule indawo ngoba izihlahla lezi sezileminyaka engu-19 zahlanyelwa.
“Kwezinye indawo izihlahla lezi kazisekho ngoba abantu bayagamula izihlahla kodwa kabahlanyeli ezinye kungakho sibone kufanele ukuthi siphe izakhamizi lezi amabhokisi okufuyela inyosi njalo sizazifundisa indlela ezifuywa ngayo ukuze zizenzele imali,” kuchaza uMnu Duwa.
UMthunywa ukhulumisane lesakhamuzi sakule indawo uMnumzana Joel Maviva waveza ukuthi ulokujabula okukhulu ngoba isigaba sabo sesithuthukiswa yikugcina izihlahla.
“Ngiyajabula ngoba isigaba sethu sesiphucukile ngenxa yokugcina kuhle izihlahla. Ngesikhathi sihlanyela izihlahla lezi kwakungathi siyadlala kodwa khathesi sezikhulile sesize sithola uncedo lokuthi sifuye inyosi.
“Kungakho inengi lethu selifundile ukuthi izihlahla ziqakathekile,” kutsho uMnu Maviva.
Ekhuluma kulo umkhankaso umphathintambo obona ngezemvelo, amanzi kanye lomumo womkhathi, uKhomuredi Oppah Muchinguri ubike ukuthi okunye njalo okwenza bakhuthaze ukufuywa kwenyosi kule indawo yikuthi izihlahla lezi ziyahambelana loluju lwenyosi.
“Ngesizatho sokuthi amaluba ezihlahla lezi elizigcinileyo yiwo enza inyosi zenze uluju yikho sibone kufanele ukuthi siliphe amabhokisi okufuyela inyosi.
“Ngakho ngilethemba lokuthi lizaqhubekela phambili ligcina izihlahla lezi ukuze iphurojekithi yenu layo ithuthuke,” kuphetha uKhmrd Muchinguri.




