WATSHA TSOTSI: Ziyadingwa izigilamkhuba . . .

UKUHLANZEKA empilweni kufana lobungcwele ngokwabo! Lokhu sikubone kuviki edluleyo lapho esikhuthaze khona ukuthi abantu, impahla, izindlu lezimota; konke kumele kuhlale kuhlanzekile ukuze amapholisa athole ubufakazi obuqotho lapho okuyabe kudalwe khona icala. Ingcekeza ibonakala lula lapho okuhlanzeke khona; injengesono enhliziyweni emhlophe. Kuba lula-ke ukubona u“tsotsi” ngoba ewonile. Siyasigcizelela njalo isixwayiso sokuhlanzeka okunje bakwethu ukuze siphathise impi yokulwisana loCala kanye loyise uSigilamkhuba ezigabeni zethu.

Kuliviki ngizaqhubeka ngisethula esathi ngamagwala abalekela imilandu yawo ekhohlwa ukuthi asesemsulwa.

Ubuhle bomsebenzi womanyano kazulu lamapholisa yikuthi phakathi kwabonalaba abadingwayo, bakhona ababotshiweyo. Sikhuluma kunje nje kuloLawrence Ncube oleminyaka engamatshumi amabili lantathu eyokuzalwa odabuka esigabeni seDundubala eNsuza ku-Village 2B, obotshiweyo. UNcube wetheswa icala lokudlwengula owesifazane kulesosigaba.

Okuzwisa ubuhlungu yikuthi uLawrence kubikwa sengathi uyisihlobo sikamadlwengulwa. Pho ngubani osezavikela abesintwana ngemakhaya? Ngesikhathi ngixwayisa abantwana besikolo ukuthi bengadlali imidlalo yamadlwane agoqela ezocansi, sasivikela umona bakwethu. Abantwana kumele bakhule, bende kumbe bathathe ngokufaneleyo. Pho bangadlwengulwa yizihlobo bayabe sebezathathwa ngubani? Kuyinhlanhla nxa bengazitholela ababathathayo ngoba sekuvele sokulabanye abantwana abangamankazana okubikwa sebevele sebesehluleka ukuziphatha lokugcina ubuntombi babo baze bayekwenda.

Sithi loba sixoxisana ngamacala ahlasimulisa imizimba afanana lokubulala abanye abantu umbulali ejongile; sithembe ukuthi mhlawumbe kuyezwakala! Kodwa sinanzelela ukuthi kunzima bakwethu. USolomon Dube oleminyaka engamatshumi amane lanhlanu olomuzi wakhe eLubimbi 2 eBinga ngaphansi kwenduna uKavula; walile ukulalela izixwayiso zethu. UDube kubikwa ebonde wabonda isalukazi esileminyaka engamatshumi ayisifica minwembili. USolomon usebenzise induku yakhe kanye lodondolo lukamuyi emtshaya umzimba wonke enganakile ukuthi ulakho ukumbulala ngochuku. Zalile-ke izakhamizi ukubukela lowomona zahle zaphuthuma. Kuthe ezinye zigijimela esibhedlela lomuyi, ezinye zagijimela enkambeni lometheswacala.

Kunzima bakwethu. Uma sisethula lokhu kanje kungani zindaba nje, ukudla kwendlebe kodwa khona kuyibuhlungu! Sithi thina ingozi mayibe lishwa hatshi ukuthi umuntu acobodise omunye umuntu kumbe ukubulala ngobutshapha bokwehluleka ukutshayela kuhle. USolomon Dube ngumuntu omdala njalo ongaba ngumntwana kamuyi ngokuzalwa. Pho inhlonipho okumele siyiphe abazali bethu seyaya ngaphi? Simtshisile-ke, uSolomon kodwa akuthokozisi ngoba ugogo kasiselaye!

Omunye njalo owenze isiga kuviki edluleyo nguMequiret Kele (22) okubikwa eklinye usane lwakhe, indodana ebimsulwa ebingaba yinkokheli kumbe udokotela kwelakusasa. Umama lo udabuka emangweni weChinego eBinga budebuduze lenkomponi yeKamativi. Kubikwa wabeletha kuhle anduba akhame lolosane ensitha. Loludaba lwavela ngemva kokuba esinye sezihlobo zikametheswacala sesinanzelele ukuthi umthwalo kaMaKele wawusungasekho. Lo ngumlandu bakwethu. Abanye bangabe bengazi ukuthi ngumlandu bani. Umlandu lo wethiwa igama lomthetho elithi-Infanticide.

Abacubungula ngezamacala bakubona kufanele ukuthi ukubulala okunje kungabi yi-murder ngoba umama oyabe esanda kubeletha elakho ukufikelwa yimicabango eminengi, emibi lemihle, elethwa yibuhlungu bokuhelelwa.

Lokhu kubikwa kwenzakala phakathi kwenyanga eziyisithupha kusukela ngosuku lokubeletha. Okudingakalayo yikuthi umetheswacala kumele abe ngowesifazane, umntwana ambulalayo kumele abe ngowakhe, kumele abe embulele phakathi kwenyanga eziyisithupha, umbulali kumele abe ejongile ukubulala usane lwakhe njalo ingqondo zomdlezane kumele zibe ziphanjaniswe yikuhelelwa ngesikhathi ebeletha. Bomama labodadewethu, silikhuthaza ukuthi liqine ngesikhathi sobudlezane benu. Zamani ukuthi kungabi lokungaliphazamisayo ngesikhathi sokuzithwala lokubeletha ngoba yikho okucina kudala imicabango yokuzibulala kumbe ukubulala usane. Kungaba zindubo zokunakekela umntwana kumbe okunye; xolani lingakuthathi kakhulu. Lindelani ukwehlukaniswa kwezidumbu nguMdali njalo thembani ukuthi uNkulunkulu nguye owaziyo ukuthi isimo elikuso sizaphetha ngani.

Abanye abadingwayo nguDumisani Ndlovu obehlala emzini wakhe esigabeni sakoMudenda eSiadindi eLusulu, Binga. UNdlovu wabalekela icala lokuthandana lomntwana oleminyaka engaphansi kwe-16 eyokuzalwa. Bakwethu kasidinwa ukulibonga ngomsebenzi eliwenzayo ekugcineni umthetho lokulwisana lokudalwa kwamacala ezigabeni zethu. Abawonayo phakathi kwethu kabafundiswe kumbe ukukhuzwa ngokufaneleyo. Lokho kungala kumbe lababantu bangaqhubeka besona, kababotshwe bakhuzwe ngumthetho abawephulayo.

Sizalubambela lapha udaba lwezenzakale kuviki edluleyo. Sidibane kwelizayo.

Lingakhohlwa ukuthi ku-04-700171-9 Extension 3193; 0735752386/ 0716616987/0783185092 kumbe ebulenjini [email protected]

Related Posts

Ziyawa eGwanda

Abaculi beSouth Africa, amaQ Twins, sebefikile kuleli ngemva kokuphuthelwa luhambo lwabo lokuqala ngenxa yokulahleka kwamaphasipoti abo. Amawele la, afike elizweni ehamba lomculi odume ngengoma ethi “Uyoncengwa Ngunyoko”, uMafikizolo, njalo bonke…

Konke sekumi ngomumo kuBulawayo Arts Festival

Langalakhe Mabena KONKE sekumi ngomumo kumcimbi wezomculo oweKings and Queens Concert ozaqhutshwa ngaphansi kweBulawayo Arts Festival (BAF) mhlaka 4 Nhlangula. Umcimbi lo uxhaswa yikhansili yedolobho lakoBulawayo njalo uyingxenye yemcimbi yokuthakazelela…

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

×
×